Kitakšćina

z Kitakija

(rozdźěl mjez wersijomaj)
Dźi do: Nawigacija, Pytać
(z eoktp)
S
 
(Přirunanje wersijow zapřija 10 mjez nimaj ležacych wersijow.)
Rjadka 1: Rjadka 1:
-
{{Rěč
+
{{Infokašćik rěč
-
|mjeno 1=Kitáka kéli, Kitáki, <br />Kiréna kéli, Kiréni
+
|mjeno 1=Kitáka kéli, Kitáki
|mjeno 2=Kitakšćina
|mjeno 2=Kitakšćina
-
|mjeno esperante=Kitaka lingvo, <br />Kirena lingvo
+
|mjeno 3=Kiréna kéli, Kiréni
-
|mjeno němske=Kitakisch, Kirenisch
+
|esperantorěčne mjeno =Kitaka lingvo, Kirena lingvo
-
|kraj=Kitakio[[Katvorio|<sup>1</sup>]]
+
|němske mjeno =Kitakisch, Kirenisch
 +
|kraje=Kitakija[[Katworija|<sup>1</sup>]]
|region=cyły kraj
|region=cyły kraj
-
|mačernorěčnicy=0
 
-
|wuknjace=cxa. 3
 
|klasifikacija=planowana
|klasifikacija=planowana
-
|fam1=[[Kitakidaj lingvoj|Kitakida]]
+
:[[Kitakopodobne rěče|Kitakopodobne]]
-
|fam2=Centra Kitakida
+
::Centralne Kitakopodobne
-
|fam3=&nbsp;
+
|hamtska rěč=Kitakija
-
|fam4=&nbsp;
+
|regulowaca institucija=
-
|statuso=&nbsp;
+
|Barba=Konstruowana
-
|normigo=&nbsp;
+
|kode1=kt
|kode1=kt
|kode2=ktk
|kode2=ktk
 +
|mapa=Katvori.gif
 +
|wulkosć mapy=290px
}}
}}
-
'''Kitakšćina''' je jedna z planowanych rěčow [[Tlustulimu]]. Rěč słuša k [[Kitakopodobne rěče|Kitakopodobnym rěčam]]. Wona so rěča na fantaziskej kupje [[Katworija]] a někotrych wobdawanych kupkach.
+
'''Kitakšćina''' je jedna z planowanych rěčow [[Tlustulimu]]. Rěč słuša k [[Kitakopodobne rěče|Kitakopodobnym rěčam]]. Wona so rěča na fantazijowej kupje [[Katworija]] a někotrych wobdawanych kupkach.
== Mjenowy pochad ==
== Mjenowy pochad ==
-
Mjeno '''Kitakšćiny''' je tak nastało: [[ki-]] z {{VP|vpe=Svahila_lingvo|chitie=Svahila}} [[prefiks]] ki- a tak- z {{VP|vpe=Surinama_lingvo|chitie=Surinama}} taki "rěčeć". Wone nimo toho je přiwuzne k werbej [[na-]][[toka]] "rěčeć" nastaty z {{VP|vpe=Angla_lingvo|chitie=Angla}} talk [{{IPA|tɔk}}]. Tuž, jeje mjeno woznamjenja "rěčna rěč".
+
Mjeno '''Kitakšćiny''' je tak nastało: [[ki-]] z {{WP|wphsb=Swahilšćina|tu=swahilskeho}} [[prefiks]]a ki- a tak- z {{WP|wphsb=Surinamšćina|tu=surinamskeho}} słowa taki "rěčeć". Wone nimo toho je přiwuzne k werbej [[na-]][[toka]] "rěčeć" nastaty z {{WP|wphsb=Jendźelšćina|tu=jendźelskeho}} słowa talk [{{IFA|tɔk}}]. Tuž, jeje mjeno woznamjenja "rěčna rěč".
== Přiznamjenja ==
== Přiznamjenja ==
-
Na bazowym rěčnym niwowje wona ma [[pad (gramatika)|27 padow]]. Nimo [[singular|singulara]] a [[plural|plurala]] wona ma tež [[dual]]. Bóle njewšědne přiznamjo pódla [[deklinacija|deklinujomnych]] słowow su [[časowe indikiloj]].  
+
Na bazowym rěčnym niwowje wona ma [[pad (gramatika)|27 padow]]. Nimo [[singular|singulara]] a [[plural|plurala]] wona ma tež [[dual]]. Bóle njewšědne přiznamjo pódla [[deklinacija|deklinujomnych]] słowow su [[čas wuprajace morfemy]].  
=== Alfabet ===
=== Alfabet ===
a, b, c, &#263; [č], d, e, f, g, h, hh [ch], i, j, k, l, m, n, o, p, r, s,  &#347; [š], t, u, v, w [w], z, &#378; [ž]
a, b, c, &#263; [č], d, e, f, g, h, hh [ch], i, j, k, l, m, n, o, p, r, s,  &#347; [š], t, u, v, w [w], z, &#378; [ž]
-
Detailniše informacije su w nastawku [[alfabet]].
+
Bóle detailne informacije su w nastawku [[alfabet]].
=== Słowne družiny ===
=== Słowne družiny ===
Rjadka 47: Rjadka 47:
** [[kopula]]
** [[kopula]]
** [[stawowe werb]]
** [[stawowe werb]]
-
** [[činske werb]]
+
** [[činowe werb]]
** [[njeprawidłowny werb]]
** [[njeprawidłowny werb]]
* [[adwerb]]
* [[adwerb]]
Rjadka 56: Rjadka 56:
* [[zwukowa symbolika]]
* [[zwukowa symbolika]]
** [[interjekcija]]
** [[interjekcija]]
-
** [[onomatopeo]]
+
** [[onomatopeija]]
** [[zwěrjace zwuki]]
** [[zwěrjace zwuki]]
** [[zwukowe werby]]
** [[zwukowe werby]]
* [[numeral]]
* [[numeral]]
 +
== System słowotwórby==
== System słowotwórby==
Słowotwórba so móže přez [[kompozicija|kompoziciju]], přez [[afiks|afiksy]] a přez změnu [[kóncowka|kóncowki]] słowneje družiny přewjesć. Pódla formowanja substantiwa z druheho substantiwa přez afiksy móže być trěbnje [[změna genusa]]. Nimo toho [[rangeco]] wobmjezuje druhdy zestajomnosć <!--kunmeteblon--> korjenja z wosebitymi afiksami a [[afiksoid|afiksoidami]].
Słowotwórba so móže přez [[kompozicija|kompoziciju]], přez [[afiks|afiksy]] a přez změnu [[kóncowka|kóncowki]] słowneje družiny přewjesć. Pódla formowanja substantiwa z druheho substantiwa přez afiksy móže być trěbnje [[změna genusa]]. Nimo toho [[rangeco]] wobmjezuje druhdy zestajomnosć <!--kunmeteblon--> korjenja z wosebitymi afiksami a [[afiksoid|afiksoidami]].

Aktualna wersija wot 10:19, 30. sep 2010

Kitakšćina

Kitáka kéli, Kitáki
Kiréna kéli, Kiréni
Esperantorěčne mjeno Kitaka lingvo, Kirena lingvo
Němske mjeno Kitakisch, Kirenisch
Kraje Kitakija1
Region cyły kraj
Rěčespytna klasifikacija
Klasifikacija planowana
Kitakopodobne
Centralne Kitakopodobne
oficielny status
Hamtska rěč Kitakija
Rěčne kody
Kode kt
Kode 2 ktk
Mapa
Zmylk při wutworjenju miniaturki: convert: unable to access configure file `colors.xml' @ warning/configure.c/GetConfigureOptions/681.
convert: unable to open image `/(LOCALPATH)/POOL-FOLDER/images//5/56/Katvori.gif': No such file or directory @ error/blob.c/OpenBlob/2924.
convert: no images defined `/(LOCALPATH)/POOL-FOLDER/images//thumb/5/56/Katvori.gif/290px-Katvori.gif' @ error/convert.c/ConvertImageCommand/3229.

Kitakšćina je jedna z planowanych rěčow Tlustulimu. Rěč słuša k Kitakopodobnym rěčam. Wona so rěča na fantazijowej kupje Katworija a někotrych wobdawanych kupkach.

Wobsah

Mjenowy pochad

Mjeno Kitakšćiny je tak nastało: ki- z swahilskeho prefiksa ki- a tak- z surinamskeho słowa taki "rěčeć". Wone nimo toho je přiwuzne k werbej na-toka "rěčeć" nastaty z jendźelskeho słowa talk [tɔk ]. Tuž, jeje mjeno woznamjenja "rěčna rěč".

Přiznamjenja

Na bazowym rěčnym niwowje wona ma 27 padow. Nimo singulara a plurala wona ma tež dual. Bóle njewšědne přiznamjo pódla deklinujomnych słowow su čas wuprajace morfemy.

Alfabet

a, b, c, ć [č], d, e, f, g, h, hh [ch], i, j, k, l, m, n, o, p, r, s, ś [š], t, u, v, w [w], z, ź [ž]

Bóle detailne informacije su w nastawku alfabet.

Słowne družiny

Wona znaje słowne družiny:

System słowotwórby

Słowotwórba so móže přez kompoziciju, přez afiksy a přez změnu kóncowki słowneje družiny přewjesć. Pódla formowanja substantiwa z druheho substantiwa přez afiksy móže być trěbnje změna genusa. Nimo toho rangeco wobmjezuje druhdy zestajomnosć korjenja z wosebitymi afiksami a afiksoidami.

Hlej tež

Wosobinske nastroje
W druhich rěčach